Ovdje mozete iznositi svoja iskustva sa odlaskom u Njemacku i rad kao njegovatelja...

Clanak:
Njemačka želi njegovatelje iz Bosne i Hercegovine

Od ove srijede (3.4.) Bosancima i Hercegovcima, kvalificiranim na području njege, omogućava se rad u Njemačkoj. Predstavnici BiH i Njemačke su u Bonnu potpisali sporazum koji regulira dolazak medicinskog osoblja iz BiH.

Njemačka želi privući stručnu radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, ali sada ne samo visokokvalificiranu, već i nižekvalificiranu radnu snagu. U Bonnu je naime potpisan sporazum između njemačke Agencije za posredovanje stručne radne snage i bosanskohercegovačke Agencije za rad i zapošljavanje, kojim se regulira dolazak medicinskih sestara i njegovatelja. Jer, Njemačkoj je prijeko potrebna ta radna snaga, a Bosna i Hercegovina ima napretek nezaposlenog medicinskog osoblja.

Image
Adnan Delić i Monika Varnhagen (ZAV) tijekom potpisivanja sporazuma o posredovanju stručne radne snage iz BiH

Bh. radnicima osigurati pravo na rad - pa makar i u drugoj zemlji

Oko 10.000 radnika iz područja medicinske njege je potrebno Njemačkoj. Kako bi pokrila svoje potrebe za njegovateljima, Njemačka je, među ostalim, sklopila dogovor i s Bosnom i Hercegovinom. Prethodno je to uradila s Filipinima, s Kinom, ali i sa Srbijom u siječnju, a takav sporazum već duže postoji i s Hrvatskom. Iz Bosne i Hercegovine bi, prema tome dogovoru oko 500 radnika do konca 2014. moglo naći posao u Njemačkoj, pri čemu nije isključeno da se ta brojka poveća ukoliko bude postojala potreba kod njemačkih poslodavaca. Zašto upravo s Bosnom i Hercegovinom, pojašnjava direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Adnan Delić:

"U ovom trenutku BiH ne može pružiti nezaposlenim ljudima adekvatno radno mjesto, a ni dovoljan broj radnih mjesta. I naša obveza kao državne institucije je da omogućimo građanima da ostvare svoje pravo na rad, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava, makar to pravo na rad ostvarili u nekim drugim zemljama."

U tu drugu zemlju spada od danas i Njemačka, u koju, kako naglašava Delić, Bosanci i Hercegovci rado žele doći raditi. Put do Njemačke za kvalificirane radnike je međutim povezan s određenim uvjetima. Onaj najbitniji je jezik. Njemačka Agencija za posredovanje stručne radne snage je sklopila ugovor o suradnji s Goethe institutom, tako da oni njegovatelji, koji žele doći u Njemačku, prvo moraju dokazati najmanje razinu B2 poznavanja njemačkoj jezika. A prijaviti se može isključivo preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Nova generacija "medicinskih gastarbajtera"?

No, i nakon što radnici dođu u Njemačku, njihove diplome i uvjerenja o kvalifikaciji nisu odmah priznate, pojašnjava Monika Varnhagen iz Savezne Agencije za posredovanje stručne radne snage (ZAV): "Potrebno je proći proces priznavanja, tijekom kojeg se uspoređuje što ta stručna radna snaga donosi sa sobom iz Bosne i Hercegovine i koji su zahtjevi u Njemačkoj. Ukoliko situacija bude takva da postoji potreba za dodatnim stručnim obrazovanjem, onda će se definirati koji su deficiti." Drugim riječima, svaka prijava će se posebno provjeravati. Proces priznavanja bi trebao trajati dva do tri mjeseca, tijekom kojih radnici iz BiH rade u klinikama, a kasnije mogu raditi i u staračkim domovima, dodaje Varnhagen.

Međutim, je li to uopće dobro za Bosnu i Hercegovinu - ako njezina stručna radna snaga napušta zemlju i djeluje u stvaranju nove generacije "medicinskih gastarbajtera"? Direktor Agencije za rad i zapošljavanje, Adnan Delić, smatra da ne dolazi do "odljeva mozgova".

"Ono što je posebno bitno je da je Bosna i Hercegovina, pored izuzetno loše političke situacije, ekonomske situacije, vrlo slabo razvijene privrede, faktički na jednoj ivici propasti, i da Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku dijaspora spašava svojim ulaganjem, odnosno slanjem novca u BiH. A ovakvi načini će doprinijeti da ljudi, koji dođu u Njemačku da rade, šalju novac svojoj rodbini, prijateljima i ostalima, i na taj način će pomagati Bosni i Hercegovini", kaže Delić, ali i priznaje da će BiH "dugoročno vjerojatno izgubiti kvalitetnu radnu snagu." Delić je međutim uvjeren da će se oni koji na ovaj način dođu raditi u Njemačku, poslije i vratiti u svoju domovinu.

Deutsche Welle

Clanak drugi:

Prve njegovateljice iz BiH stigle u Njemačku

Nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma između bh. i njemačkih institucija, u Njemačku su stigle prve njegovateljice iz BiH. Želja za dobijanjem posla im se ostvarila, ali tu je i nostalgija - nedostaju im najbliži.

Mirela Kotorić i Jasmina Borojević od sredine septembra 2013. godine rade u Heilig-Geist bolnici u Kelnu, piše Deutsche Welle.

Još uvijek su pune utisaka stečenih u novoj okolini, kaže Mirela koja je u Köln došla iz Kotorskog kod Doboja: "Prvi utisak je da je sve prelijepo. Noviji su, naprimjer, aparati nego kod nas u BiH".

Gostoprimstvom njemačkih kolega bila je oduševljena i 26-godišnja Jasmina Borojević „Baš smo dobro prihvaćeni. Ne osjetim ni najmanju razliku u ophođenju prema nama zato što smo došli iz druge zemlje".

Njihova šefica Susanne Krey, voditeljica odjela za njegu bolesnika u kelnskoj Heilig-Geist bolnici, lično se založila da zaposli upravo njegovateljice iz BiH. Kako kaže, jedna njena radna kolegica joj je rekla da mnogi kvalifikovani njegovatelji iz BiH žele doći u Njemačku i da većina dobro govori njemački jezik. Suzanne Krey je mjesecima savladavala birokratske prepreke i na kraju zaposlila Mirelu i Jasminu.

U Kelnu ih je lično dočekala: "Ostala sam bez riječi i bila sam dirnuta koliko dobro govore njemački, a tek im je 20 i nešto godina. Čitala sam u aplikaciji da jezik znaju ali kada su progovorile..., za mene je to bio divan doživljaj."

Poznavanje jezika - glavni preduvjet za posao

Ona navodi da je upravo poznavanje jezika jedan od glavnih preduvjeta za pronalazak posla u Njemačkoj.

Image

Pored toga, kako kaže, svi kandidati u BiH moraju imati završen 4. stepen medicinske škole. Ona ističe da i sa tim zvanjem postoje izvjesne razlike između obrazovanja stečenog u BiH i Njemačkoj. To je uvidjela kada su Mirela i Jasmina počele da rade, jer kako kaže, u Njemačkoj je medicinsko obrazovanje više orjentirano na praksu.

S obzirom da Heilig-Geist bolnica u Kölnu planira dovesti još više njegovatelja iz BiH ali i iz drugih zemalja, uprava bolnice je odlučila da otvori radionicu za njihovo dodatno obrazovanje i prilagođavanje njemačkim standardima njegovanja bolesnika.

Nostalgija...


Mirela i Jasmina su sretne što trenutno dijele stan koji im je ova bolnica privremeno i besplatno stavila na raspolaganje.

Na taj način je i manja nostalgija za rodbinom u BiH. Jasmina se ipak nada da će uskoro boravišnu vizu u Njemačkoj uspjeti dobiti i njen suprug, jer joj on najviše nedostaje: "Viđamo se otprilike svaka dva mjeseca po sedam, deset dana. Razdvojen život mi pada najteže..."

I Mireli nedostaje porodica koja je ostala u BiH, ali i neke navike i običaji: "Da kod nekog sjediš kod kuće i piješ kafu. Ovdje se nekako usput srećeš sa ljudima ako imaš vremena. Kod kuće sam imala više vremena za takve susrete. Ovdje nemaš vremena, a nemaš ni s kim."

Kolege nostalgiju ne mogu kompenzirati ali je kako navodi, sretna što je tako ljubazno primljena: „Odnos je prijateljski ali se ipak zna hijerarhija".

"Plata nije visoka ali je dovoljna"


Radom bh. njegovateljica su zadovoljni i pacijenti. Ruth Robei je kako kaže, sa stranim njegovateljima ponekad imala i loših iskustava. Sa radom Jasmine Borojević ona je vrlo zadovoljna: „Jasmina svoj posao, koji dobro i vrlo spretno radi, shvata ozbiljno."


1
0
Mirela Kotorić i Jasmina Borojević od sredine septembra 2013. godine rade u Heilig-Geist bolnici u Kelnu, piše Deutsche Welle.

Još uvijek su pune utisaka stečenih u novoj okolini, kaže Mirela koja je u Köln došla iz Kotorskog kod Doboja: "Prvi utisak je da je sve prelijepo. Noviji su, naprimjer, aparati nego kod nas u BiH".

Gostoprimstvom njemačkih kolega bila je oduševljena i 26-godišnja Jasmina Borojević „Baš smo dobro prihvaćeni. Ne osjetim ni najmanju razliku u ophođenju prema nama zato što smo došli iz druge zemlje".

Njihova šefica Susanne Krey, voditeljica odjela za njegu bolesnika u kelnskoj Heilig-Geist bolnici, lično se založila da zaposli upravo njegovateljice iz BiH. Kako kaže, jedna njena radna kolegica joj je rekla da mnogi kvalifikovani njegovatelji iz BiH žele doći u Njemačku i da većina dobro govori njemački jezik. Suzanne Krey je mjesecima savladavala birokratske prepreke i na kraju zaposlila Mirelu i Jasminu.

U Kelnu ih je lično dočekala: "Ostala sam bez riječi i bila sam dirnuta koliko dobro govore njemački, a tek im je 20 i nešto godina. Čitala sam u aplikaciji da jezik znaju ali kada su progovorile..., za mene je to bio divan doživljaj."

Poznavanje jezika - glavni preduvjet za posao


Ona navodi da je upravo poznavanje jezika jedan od glavnih preduvjeta za pronalazak posla u Njemačkoj.

Jasmina i Mirela na radnom mjestu (Foto: DW)
Pored toga, kako kaže, svi kandidati u BiH moraju imati završen 4. stepen medicinske škole. Ona ističe da i sa tim zvanjem postoje izvjesne razlike između obrazovanja stečenog u BiH i Njemačkoj. To je uvidjela kada su Mirela i Jasmina počele da rade, jer kako kaže, u Njemačkoj je medicinsko obrazovanje više orjentirano na praksu.

S obzirom da Heilig-Geist bolnica u Kölnu planira dovesti još više njegovatelja iz BiH ali i iz drugih zemalja, uprava bolnice je odlučila da otvori radionicu za njihovo dodatno obrazovanje i prilagođavanje njemačkim standardima njegovanja bolesnika.

Nostalgija...


Mirela i Jasmina su sretne što trenutno dijele stan koji im je ova bolnica privremeno i besplatno stavila na raspolaganje.

Na taj način je i manja nostalgija za rodbinom u BiH. Jasmina se ipak nada da će uskoro boravišnu vizu u Njemačkoj uspjeti dobiti i njen suprug, jer joj on najviše nedostaje: "Viđamo se otprilike svaka dva mjeseca po sedam, deset dana. Razdvojen život mi pada najteže..."

Sa rodbinom u BiH Jasmina kontakt održava preko interneta (Foto: DW)
I Mireli nedostaje porodica koja je ostala u BiH, ali i neke navike i običaji: "Da kod nekog sjediš kod kuće i piješ kafu. Ovdje se nekako usput srećeš sa ljudima ako imaš vremena. Kod kuće sam imala više vremena za takve susrete. Ovdje nemaš vremena, a nemaš ni s kim."

Kolege nostalgiju ne mogu kompenzirati ali je kako navodi, sretna što je tako ljubazno primljena: „Odnos je prijateljski ali se ipak zna hijerarhija".

"Plata nije visoka ali je dovoljna"


Radom bh. njegovateljica su zadovoljni i pacijenti. Ruth Robei je kako kaže, sa stranim njegovateljima ponekad imala i loših iskustava. Sa radom Jasmine Borojević ona je vrlo zadovoljna: „Jasmina svoj posao, koji dobro i vrlo spretno radi, shvata ozbiljno."

Njegovatelji u Njemačkoj ne zarađuju mnogo. Osnovna bruto plata je određena tarifnim ugovorom i iznosi između 1900 i 2200 eura. Od toga se moraju platiti porez i razni socijalni izdaci i osiguranja. Mirela i Jasmina su kako ističu, za početak vrlo zadovoljne primanjima: "Dovoljno je za normalan život - bez pretjerivanja ali i bez gladovanja", kaže Mirela Kotorić.

Susanne Krey napominje da je vrlo bitno prije dolaska u Njemačku i stupanja u radni odnos njegovatelja, individualno sagledati svoje životne okolnosti. "Život u velikim gradovima dosta je skup, pogotovo stanarine koje su u posljednjim godinama drastično porasle."

Sretna je kako kaže, da je nakon brojnih birokratskih prepreka uspjela zaposliti dvije njegovateljice iz BiH. I sama je kako navodi, ranije imala predrasude prema stranom medicinskom osoblju, jer nije znala kako će se ophoditi prema pacijentima: „Sada sam sretna jer njih dvije su jako otvorene, i prilagodile su se našem načinu govora, tako da ne postoje nikakvi problemi u međusobnoj komunikaciji"

Dobra tema, super !

Posao u inostranstvu: Najtraženiji medicinski radnici, građevinci, inžinjeri i vozači

Građani BiH već godinama odlaze preko granice u potragu za poslom. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH najviše građana odlazi u Njemačku i Sloveniju, jer naša zemlja ima sporazum o zapošljavanju s njima.

Njemačka isključivo traži radnike koji će obavljati posao njegovatelja. Uvjeti su završena srednja medicinska škola opšteg smjera ili pedijatrijske njege, adekvatno znanje njemačkog jezika i položen stručni ispit, a prednost imaju oni kandidati koji imaju radno iskustvo.

"S Njemačkom imamo dogovor o zapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom. U 2014. godini 570 građana iz BiH je zaposleno u toj zemlji na osnovu programa", rekao je za Klix.ba Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Građani žele u Njemačku i Austriju

Slovenija većinom traži radnike sa srednjom stručnom spremom, VKV ili KV kvalifikacijama. Traženi su vozači (30 posto oglasa), varioci (20 posto), građevinski radnici (zidari, fasaderi, elektroizolateri, hidroizolateri (18 posto oglasa), bravari (sedam posto), elektrotehničari (pet posto) i sl. U 2014. godini 1.660 građana je zaposleno u Sloveniji. U 905 oglasa je bilo traženo radno iskustvo.

"Ukupna slika vezana za odlazak na rad u inozemstvo govori da naši građani najviše žele otići na rad u Njemačku i Austriju. Također, najlakše se zapošljavaju ljudi sa akademskim diplomama uz obavezno znanje jezika. Generalno gledajući visoka stručna sprema je uvijek deficitarna u EU, posebno u razvijenim državama, i ponuda poslova je velika. Posebno su traženi inžinjeri koji imaju diplome vezane za IT sektor, elektrotehniku i doktori medicine, farmaceuti", rekao je Pupić.

Sami traže poslodavce


No, ukoliko bh. građani žele raditi u nekoj drugoj evropskoj zemlji (osim Slovenije i Njemačke), za to se moraju sami pobrinuti, jer države EU ne dozvoljavaju Agenciji za zapošljavanje BiH da posreduje u tome.

"Obaveza zainteresiranih radnika je da sami nađu poslodavca, što nije jednostavno. Recimo, Njemačka i Austrija putem svojih migracionih servisa imaju posebne programe (Plava karta u Njemačkoj i Crveno-bijelo-crvena karta u Austriji) za radne migracije. Austrija je polovinom 2011. godine započela ovaj program i do 1.10.2014. izdala je 1.036 radnih dozvola za naše građane", rekao je Pupić.

Zanimanja koja su tražena za Austriju su visokokvalificirane osobe - tehničari, arhitekti, ljekari i farmaceuti, radnici deficitarnih zanimanja - električari, vodoinstalateri i bravari, glavni radnici - tehničari, direktori, ljekari, apotekari i medicinske sestre, te apsolventi arhitektonskog, pravnog, ekonomskog, medicinskog i zdravstvenog fakulteta.

Na portalu Posao.ba trenutno su objavljeni oglasi za posao medicinskih sestara i tehničara u Njemačkoj, za radnike na brodu u Švicarskoj i inžinjere mehanike u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Potrebno je radno iskustvo i poznavanje jezika za sve kategorije.

14.januar.2015
Izvor: http://www.bih-pravo.org

odlična tema

Imal kkavih novosti ovdje ?

ajde raja pisite

Nisam nikada bio u vasoj kozi, zato ne mogu da odgovorim na to pitanje, ali nikada ne bih digao ruke od korena. Ne kazem da ste vi digli ruke, nego ocigledno nesto ne stima, jer se niko ne vraca.