U Sloveniji, prema popisu iz 2002. godine živi oko 50.000 muslimana. Budući da se u ovoj zemlji više ne rade popisi takve vrste, prema podacima Islamske zajednice u Sloveniji, u ovoj državi danas živi oko 100.000 muslimana.
"U samoj Ljubljani živi negdje oko 40 posto slovenačkih muslimana, a oko 90 posto njih su Bošnjaci. Jedan mani procenat je iz Sandžaka, Crne Gore, Srbije i Makedonije. U Ljubljani je ovaj centar veoma potreban budući da se zajednica iz dana u dan povećava i ima svoje potrebe, a nadamo se da ćemo nakon 45 godina i traženja prve dozvole, konačno izgraditi taj objekat i dati ga muslimanima na upotrebu", kazao je Nevzet Purić, sekretar Islamske zajednice u Sloveniji.
On je istaknuo kako je ovo je prvi islamski centar u Ljubljani, a druga po redu džamija. Prvu su 1914. godine izgradili bošnjački vojnici koji su se u Prvom svjetskom ratu borili na strani Austrougarske i ta džamija je odmah nakon završetka prvog Svjetskog rata srušena i danas postoje samo njeni temelji u zemlji.
Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković je na današnjem predstavljanju ovog projekta u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu kazao kako će s ovom džamijom dobiti ono što se čekalo pedeset godina, istaknuvši važnost inicijative muftije Nedžada Grabusa "bez kojeg ove džamije ne bi bilo".
Priznao je kako je ateist, no poručio kako se važnost ovog projekta ogleda u tome jer njime pokazuju da žive zajedno i poštuju različitosti.
Prisjetio se referenduma protiv izgradnje džamije koji se u Sloveniji održavao 2006. godine, kazavši kako je danas došlo do promjene filozofije i shvatanja ljudi, te kako niko nije protiv njene izgradnje.
"Muslimani su svoju vjersku dužnost obavljali u sportskoj dvorani u kojoj se održavala i svjetska izložba pasa. Željeli smo pokazati poštovanje prema ljudima i njihovoj vjerskoj dužnosti i tada smo odlučili – u Ljubljani će biti džamija, pa neka priča ko god šta hoće", kazao je Janković.
Slovenski muftija Nedžad Grabus je naglasio kako je proces pridobivanja srca ljudi u Ljubljani da daju dozvolu za gradnju džamije trajao dosta dugo i dodao kako je gradonačelnik Janković osoba bez koje džamija sigurno u dogledno vrijeme ne bi bila realizirana.
"On je svojim autoritetom, snagom i naklonošću prema ljudima BiH razumio potrebu i promijenio diskurs govora o drugima u Ljubljani i Sloveniji, te je prvi gradonačelnik koji je uopšte ušao na naše prostore. Zahvaljujući njemu, mi smo kao ljudi konačno počeli uzdignute glave hodati kroz Ljubljanu", kazao je Grabus.
Dosad je za ovaj projekat, prvenstveno za dobijanje dozvola i kupnju zemljišta, utrošeno preko osam miliona eura. Konačna cijena džamije će biti oko 35 miliona eura, a čitav projekat finansira država Katar.
Na predstavljanju Islamskog centra navedeno je kako se nadaju da će džamija biti završena do 2018. godine.