O tome što je ovu tvrtku iz Švedske dovelo u BiH Senada Selimović, direktorica ove kompanije, kaže da su vlasnici tvrtke zbog troškova poslovanja i proizvodnje odlučili proizvodnju premjestiti u neku drugu zemlju, a onda je odluka pala na BiH. Ona je za to vrijeme radila kao šef proizvodnje u ovoj kompaniji u Švedskoj.
Kako bi počeli poslovanje kupili su poslovne prostore od Porezne uprave Novi Travnik veličine 1700 kvadrata hale i počeli sa proizvodnjom. Budući da je potražnja za ovim proizvodima rasla tako je rasla i njihova proizvodnja i zapošljavanje novih radnika. Tako od početnih 12 sada imaju 40-tak radnika, prenosi novinska agencija Patria.
Priije nekoliko dana Selimović je sa svojim projektom prošla zahtjevnu selekciju programa The Challenge švedske Ambasade u BiH, iz koje se kompanijama koje imaju dobre projekte dodjeljuju grant sredstva.
Selimović kaže da su kroz ovaj program dobili grant sredstva od 15.000 eura što je za njih, navodi, velika stvar jer sa tim sredstvima namjeravaju nabaviti sušaru za drvo koja će im pomoći da zaokruže proizvodni proces u Turbetu i povećanju proizvodnju.
Maguba ima svoju pilanu u kojoj režu balvane, ali su do sada morali slati drva slati u sušaru u Donjem Vakufu. To je bio bio jedini dio posla koji nisu mogli raditi u kompaniji. “Sa novim sušarama kapaciteta 50 kubika taj će problem biti rješen”, priča sagovornica.
Inače, većina sirovina koje se koriste nabavlja se u BiH, od drveta, konca, ljepila, jedan dio postava, kartonske kutije i sl. Jedino kožu i eksere nabavljaju u inozemstvu.
“Veći dio sirovine kupujemo u BiH, ali kožu uvozimo iz Holandije budući da nam je za ove klompe potrebna specijalna kožu koja je dosta jaka. Moramo raditi samo sa prvoklasnom kožom da bi klompa dobro stajala. U Ljubljani nabavljamo specijalne niklovane eksere jer takva proizvodnja ne postoji u BiH”, priča nam Selimović.
Godišnje kompanija proizvede preko 44.000 pari klompi koje onda idu za Švedsku i nakon toga se šalju za Ameriku.
O tome postoje li planovi za plasiranje proizvodnje na domaće tržište, odnosno tržište bivše Jugoslavije, kaže da će o tome biti govora možda u budućnosti.
