Avatar
sarajlija
Postovi: 291
Pridružen/a: ned ruj 14, 2014 12:56 pm

"Brašno u venama" sutra premijerno na sceni SARTR-a

"Brašno u venama", predstava o porodici koju je rat rasuo po svijetu noseći pritom višedecenijske generacijske traume, rađena po tekstu Igora Štiksa u rediteljskoj postavci Beograđanina Borisa Liješevića, premijerno će biti izvedena 8. aprila na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR.

slika

slika

slika

Riječ je o praizvedbi ovog komada za koji produkciju potpisuju SARTR i Internacionalni teatarski festival MESS - Scena MESS. Priča je to o porodici koja se nakon više od 20 godina susreće u jednom gradu, jednom stanu, te u jednoj noći. Sve se promijenilo, ali su ostale traume koje ni protok vremena ni promjena prostora ne mogu izbrisati.

Komad govori i o emocionalnom i ideološkom jazu generacija te suočavanju s prošlošću kao bitnim segmentom budućeg života.

Pred sarajevskom publikom uloge će utjeloviti vrsna postava - Miki Trifunov, Kaća Dorić, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Selma Spahić i Jasenko Pašić.

Reditelj Boris Liješević istaknuo je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu da se pisac teksta Igor Štiks ovdje bavi sadašnjim trenutkom, 20 godina nakon rata kada kosturi još nisu prikupljeni niti ukopani, te kada najbliži od njih ne mogu da se oproste. Jedna porodica, kazao je, sreće se jedne noći, shvativši da se sve promijenilo osim trauma u kojima su ostali zarobljeni.

"To je noć suočenja, oslobađanja, pokopavanja te pomirenja. Jedna od dominantnih tema je upravo pomirenje koje u sebi nosi sve sukobe, razdore i uzroke što su doveli do sukoba ili svađe. Pomirenje traži hrabrost, spremnost i zrelost", naglasio je.

Govoreći o naslovu predstave, Liješević pojašanjava da je on metafora za sve ono što se u ljudima kupi 20 i više godina, te za sve rane koje im ne daju da žive niti dišu, smetajući da jedni drugima pogledamo u oči.

Dramaturginja predstave Dubravka Zrnčić- Kulenović podvlači da je afirmacija savremenog teksta jedna od osnovnih namjena teatra. Za "Brašno u venama" smatra da je sjajna priča, s dosta elemenata romaneskne forme, otvarajući prostor partnerske igre, što provocira na nivou emocija i prepoznavanja.

"Zadatak je bio prepoznati sebe te se suprotstaviti bumerangu prošlosti kako nam se ne bi ponovo vratio", kazala je ona.

Za Mikija Trifunova ovo je dostojanstvena priča kojom se htjela odbraniti jedna saga o 20. vijeku i jednoj porodici. Međutim, dodaje da su problemi u porodici, koji se prenose kroz tri generacije, takvi da se mogu riješiti samo zajedničkim slušanjem.

"Problem ovdje može biti riješen samo da slušamo jedni druge, da tražimo oprost, malo se volimo, a malo mrzimo. Drugim riječima - dostojanstveno braniti ljudsku poziciju", ocijenio je on.

Naglašavajući da je rad na komadu počeo predstavljanjem obične svakodnevne sarajevske priče, Selma Spahić podvlači da se shvatilo kako ta priča i danas podrazumijeva pokidane veze, izgubljene ljubavi, odlaske i dolaske, rasutost porodice. To je, kazala je, historija jedne porodice koju transgeneracijski svi njeni članovi nasljeđuju.

I ostali glumci u ovoj predstavi istaknuli su da je rad na ovoj priči bio težak, ali u isto vrijeme dubok i produhovljen. Posebno su naglasili da su se glumci Trifunov, Glamočak, Bajrović i Spahić nakon više od 15 godina našli ponovo zajedno na sceni.

Predstava će reprizno biti izvedena 9. i 10. aprila.

Natrag na “Umjetnost i kultura”