Prema podacima tuniskog ministarstva unutarnjih poslova, oko 3.000 Tunižana otišlo je u građanski rat u Siriji, pri čemu se većina bori protiv snaga predsjednika Bašara al Asada. Kompanija za sigurnosni konsalting "Sufan grup” navodi da je Tunis, imajući u vidu 11 miliona stanovnika ove zemlje, dao više boraca Islamskoj državi nego Saudijska Arabija i Turska zajedno.
U nedostatku jakog sigurnosnog aparata, kakav imaju autoritarne države, a ipak nedovoljno jak i napredan da bi stanovništvu osigurao bolji život, Tunis je postao plodno tle za ekstremiste koji regrutuju snage, što potvrđuje i prošlonedjeljni teroristički napad na muzej u centru Tunisa, za koji je odgovornost preuzela Islamska država.
Validov rođak A.M. kaže da je Valid radikaliziran u jednoj od džamija u njihovom kraju. On se sjeća kada je prestao da pozdravlja žene i pretpostavlja da ga je vrbovala radikalna salafistička grupa "Ansar al Šarija”, koja je iskoristila trenutak nestabilnosti u fazi političke tranzicije, nakon Arapskog proljeća. Krhka sigurnost i širenje slobode govora i vjere - poslije dugogodišnje prisilne sekularizacije - pogodovali su brzom širenju "Ansar al Šarije” u Duar Hišeru.
-Neki učenici su napuštali školu da bi se pridružili ‘Ansar al Šariji’ - kaže Sonja, 42-godišnja nastavnica engleskog jezika u školi "Haled Ibn al Valid”, nekoliko stotina metara od džamije Al Nur, jedne od mnogih koje grupa kontrolira.
Lokalno stanovništvo vjeruje da je najmanje 40 mladića iz Duar Hišera otišlo da se bori u Siriji.
Prije revolucije, diktator Zin el Abidin ibn Ali je držao ekstremiste pod kontrolom.
Vlada je kontrolirala džamije, a ekstremisti su zatvarani. Poslije revolucije, oslobođeno ih je oko 2.000.
Danas je situacija u Duar Hišeru veoma opasna.
-Salafisti kažu da nisi musliman ako dovodiš islam u sumnju - objašnjava Sonja, čiji je suprug, također nastavnik, bio žrtva zastrašivanja zbog toga što je tražio od djevojke s velom da napusti učionicu. Stotinjak salafista okupilo se ispred škole, ali je policija intervenirala.
Sonja kaže da društveno-ekonomski činioci, poput nezaposlenosti i siromaštva, čine ljude posebno podložnim uticaju onih koji regrutuju ekstremiste.
-Postoji opasnost da ljudi počnu da podržavaju terorizam zbog siromaštva - objašnjava Muhamed Nedžibrhimi, koji je snimio kratak dokumentarni film o terorizmu, u kome iznosi podatak da radikalne grupe privlače mlade nudeći im velike novčane iznose.
Najvažniji zadatak koji treba da obave oni koji vrbuju snage jeste da ih ubijede da mogu da postignu više i imaju bolji život, tvrdi forenzički psiholog John Horgan, autor knjige "Psihologija terorizma”. Internet i društveni mediji su danas najefikasniji način da se stupi u vezu s mladima, koji su podložni uticajima, a Islamska država ih uveliko koristi.
-Facebook uništava mladu generaciju, a da njihovi roditelji toga nisu ni svjesni - jadikuje Nedžibrhimi. Jedan 17-godišnji dječak iz oblasti Kaserin navodno mu je pričao kako su ekstremisti preko interneta uspostavili vezu s njim. Sve počinje propovjedima, propagandnim snimcima i stihovima iz Kurana. Zatim postavljaju pitanja o vojsci, gdje je stacionirana policija i kakva je sigurnosna situacija na različitim adresama. Veoma brzo, čak i omladina iz srednje klase dolazi u iskušenje da se pridruži - objašnjava Horgan.
-Ljudi koji danas vrbuju snage imaju veće šanse nego ikada u historiji terorizma - kaže Horgan, prenosi Blic.
