Na Energetskom samitu održanom u Neumu koji je na jednom mjestu okupio stotinjak stručnjaka i službenika regulatornih agencija te drugih nadležnih institucija u BiH sublimirane su smjernice koje trebaju poslužiti bh. vlastima da u što skorijem periodu najozbiljnije pristupe rješavanju obaveza iz Energetske zajednice, zatim uspostavljanju maloprodajnog tržišta električne energije i sistema energetske efikasnosti te reduciranju emisije ugljendioksida (CO2), kao i troškova energije.

5,5 miliona dolara

Sve ovo sadržano je u predstavljenom projektu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), teškom 5,5 miliona dolara, kojim se želi pomoći BiH da sredi stanje u elektroenergetskom sektoru, kako bi postao istinska lokomotiva privrednog razvoja. USAID-ov projekt trajat će narednih pet godina, a cilj je da se, u prvom redu, identificiraju i otklone prepreke za investiranje.

S ovog samita je jasno poručeno da naša zemlja u ovom trenutku izvozi električnu energiju, no situacija se može promijeniti na našu štetu ukoliko se ne stvori povoljna klima za investicije te ne usvoji državna strategija u energetskom sektoru.

Edin Zametica, savjetnik u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), rekao je da ova komisija radi dugoročni plan razvoja prijenosne mreže te investicione planove, ali...

- Kada dođe vrijeme konkretnih investicija, nijedna elektroprivreda to neće moći sama. Trebat će nam investitori. Da bi se oni privukli, potrebno je raditi na kreiranju zakonske regulative, kao i na uklanjanju prepreka za investiranje. Najskuplja je energija koje nema, to su tolike štete koje su nesagledive - kazao je Zametica.

Dobivanje dozvole

Kako bi se stekla slika o tome o kakvim se preprekama za investicije radi, istaknut je podatak da u BiH 95 posto od ukupnog vremena (od podnošenja zahtjeva za dozvolu pa do završetka gradnje) za jedan projekt ode na postupak dobivanja dozvole! Usporedbe radi, u Njemačkoj se 36 posto od ukupnog vremena potroši na dobivanje dozvole.



Također, u BiH je potrebno više od 50 različitih dozvola i saglasnosti za izgradnju jednog postrojenja!

S ovog skupa proizašlo je i pitanje koliko još uopće imamo vremena da spasimo pojedine pogone, s obzirom na ustaljenu formulu prema kojoj 10 milijardi KM ulaganja u energetsku efikasnost donosi godišnju uštedu od jedne milijarde KM. To znači da investicija od 10 milijardi bude isplativa tek za 10 godina.

Ovo pitanje posebno je postavljeno u kontekstu dotrajalih termoblokova, posebno onih u okolici Tuzle, za koje je nadležna “Elektroprivreda BiH”.

“Elektroprivreda BiH” - tanka linija između potencijalnog izvoznika i potencijalnog uvoznika

Životni vijek jednog termobloka iznosi između 30 i 40 godina, a termokapaciteti u BiH, prema riječima portparola “Elektroprivrede BiH” Midhete Kurspahić, stari su između 27 i 49 godina.

- To je šokantan podatak i treba znati da će u narednih 15-ak godina svi postojeći blokovi doživjeti svoj kraj. Izuzetak su oni koji će biti revitalizirani, što je kratkotrajno rješenje i s ekonomskog aspekta nije isplativa investicija - kazala je Kurspahić.

Ona je također istakla da BiH trenutno ima viškova struje, ali da je "tanka linija između potencijalnog izvoznika i potencijalnog uvoznika".