Što je anemija?
Anemiju opisuje smanjeni broj crvenih krvnih stanica (eritrocita) ili hemoglobina u krvi. Često se smatra da je uzrok anemije smanjeni unos željeza hranom, međutim uzroci anemije mogu biti različiti:
povećane potrebe za željezom
poremećaj u apsorpciji željeza iz probavnog sustava
smanjen unos željeza putem prehrane
razne bolesti, kronična krvarenja.
Osim željeza, za kvalitetan rad crvenih krvnih stanica potreban je vitamin B12 i folat. Crvene krvne stanice prenose kisik iz pluća u sve dijelove tijela. Bez dovoljno vitamina B12 i folne kiseline, crvene krvne stanice nisu dovoljno razvijene i ne mogu kvalitetno obavljati svoju funkciju. Primaran nedostatak željeza se očituje u jetri i koštanoj srži, nakon čega dolazi do smanjenog stvaranja crvenih krvnih stanica te naposljetku tek dolazi do razvijanja anemije, piše Ordinacija.
Anemija je vrlo česta kod osoba odrasle dobi, a osobito kod žena reproduktivne dobi. Populacije koje najčešće obolijevaju od anemije su dojenčad, djeca, adolescenti i trudnice.Najčešći simptomi anemije uključuju slabost, krhke nokte, smanjen apetit, blijedu boju kože, glavobolje, kratak dah, vrtoglavicu, zujanje u ušima i drugo.
Željezo
Nedostatak željeza se često spominje kao uzrok anemije, iako ne mora uvijek biti tako. Željezo je bitan element za funkcioniranje ljudskog organizma koji sudjeluje u transportu kisika, rastu i diobi stanica te u mnogim drugim biokemijskim procesima. Željezo je ugrađeno unutar crvenih krvnih stanica te primarno služi transportu kisika u krvi. Željezo se osim u krvi, u organizmu taloži u zalihama koje koristimo kada dolazi povećanje potražnje: trudnoća, veći tjelesni napori, bolest.. U tom slučaju, željezo se troši iz zaliha te ga je bitno nadomjestiti hranom. Ako prehrana nije adekvatna, a skloni smo smanjenim razinama željeza u krvi, može doći do razvoja anemije.
Hrana bogata željezom i apsorpcija
Iznutrice i crveno krto meso su među najbogatijim izvorima željeza. Željezo koje se nalazi u navedenim namirnicama je hem oblik željeza koji je dostupniji za apsorpciju u ljudskom probavnom sustavu od primjerice biljnog, ne-hem izvora željeza. Biljni izvori željeza su razno zeleno lisnato povrće, mahunarke, sjemenke i neki orašasti plodovi, gdje se željezo nalazi u ne-hem obliku. Taj oblik je manje dostupan za apsorpciju, međutim apsorpciju biljnog izvora željeza povećava vitamin C. Upravo zato, razno zeleno lisnato povrće kombinirajte s hranom koja je bogata vitaminom C (poput drugog povrća i raznog sezonskog voća). Bjelančevine mesa mogu poboljšati apsorpciju željeza iz životinjskog izvora, dok s druge strane, cjelovite žitarice sadrže određene tvari, u prvom redu fitate, koji tu apsorpciju ometaju.
U prosječnom načinu prehrane dnevni unos željeza hranom uglavnom nadmašuje potrebe, međutim apsorpcija je općenito mala (pet-deset posto od unjetog željeza).
Tvari koje ometaju apsorpciju željeza
Fitinska kiselina/fitati koja se primarno nalaze u cjelovitim žitaricama ometaju apsorpciju željeza (kalcija i cinka) iz hrane. Fitati u prehrani neće izazivati tegobe, osim ako se ne konzumiraju u prevelikim količinama. Kalcij također smanjuje apsorpciju željeza, pa hranu bogatu kalcijem i dodatke prehrani na bazi kalcija ne bi trebalo uzimati u isto vrijeme kad i hranu bogatu željezom. Ostali inhibitori uključuju fosfate, tanin (zeleni čaj), oksalate i karbonate.
https://www.bosna-forum.eu