Srpski, hrvatski i američki inovator i inžinjer najpoznatiji je po dizajniranju sistema naizmjenične električne energije pomoću koje se napajaju gotovo svi moderni uređaji. Dakako, Tesla je zaslužan za uređaje i ideje kao što su radio, rendgen, daljinsko upravljanje, električni motor, laser te bežično komuniciranje.
Rođen je 10. jula 1856. godine u ličkom selu Smiljan, a već 1875. godine otisnuo se u Evropu koju naposljetku napušta nakon neuspjelih studija i želje za radom u SAD-u. Godine 1884. seli se u New York gdje počinje rad sa Thomasom Edisonom.
Nakon raskola sa slavnim naučnikom Tesla osniva vlastitu kompaniju u saradnji sa nekoliko biznismena 1886. godine. Tu će doći do svojih najvećih ideja i dostignuća, a koja će nerijetko biti pogrešno ili nikako shvaćena.
Možda najpoznatiji Teslin eksperiment desio se na prelazu stoljeća, a obavljan je u Colorado Springsu, gdje je imao pristup energiji koja mu nije naplaćivana. Između ostalog, Tesla je tu eksperimentisao na ideji bežične telegrafije u želji da prenese informaciju iz Colorada u Pariz.
Pored toga, Tesla je u Colorado Springsu radio na atmosferskom elektricitetu, tačnije na osobinama munja. Istraživanje ga je kasnije odvelo u nekoliko različitih pravaca, uključujući i potvrdu rezonantne frekvencije Zemlje.
Početkom 20. stoljeća Tesla je konstruisao možda i najpoznatiju "antenu" na svijetu – toranj Wardenclyffe u New Yorku, koji mu je pomogao u eksperimentu bežične telefonije. Eksperimenti su okončani zbog nedostatka sredstava, a toranj je demoliran 1917. godine.
Objekat od cigle je sačuvan, a 2013. je kupljen kako bi se mjesto sačuvalo i posvetilo radu i djelu Nikole Tesle.
Godine 1915. Reuters je obznanio kako Teslu i Edisona čeka Nobelova nagrada za njihov doprinos fizici, ali ta nagrada nikada nije dodijeljena. Do današnjeg dana se nagađa o razlozima, a pretpostavlja se da je nagrada oduzeta prije uručivanja zbog uzajamnog animoziteta naučnika.
Ipak, Tesla je nastavio svoj rad objavivši 1935. godine pronalazak metode transmisije mehaničke energije kroz velike udaljenosti. Takva metoda, tvrdio je Tesla, mogla bi poslužiti za komunikaciju ili pronalazak ruda kao što su minerali.
Također, Tesla je tvrdio da je pronalazač novog oružja koje su novinari kasnije nazvali "death ray" ili "smrtonosna zraka". Nikada nije potvrđeno postojanje makar sličnog oružja.
Godine 1937. doživio je saobraćajnu nesreću, a do 1943. godine život je proveo uglavnom u osami, šetajući i hraneći golubove. Dva dana nakon smrti vlasti SAD-a predvođene FBI-em prisvojile su njegov rad oduzevši svu dokumentaciju do koje su mogli doći.
Danas jedan krater na Mjesecu nosi njegovo ime, zajedno sa beogradskim aerodromom i jednim planetoidom. Njegov rođendan se slavi u Hrvatskoj kao Dan Nikole Tesle, a u toj zemlji čak 128 ulica nosi njegovo ime. Spomenici Tesli mogu se pronaći širom svijeta, između ostalog u New Yorku, Californiji, Kanadi, Japanu, Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
