Žalbeno vijeće prihvatilo je naš argument i složilo se da preduvjeti za privremenu slobodu Vojislava Šešelja nisu više ispunjeni. I dalje mislimo da je najvažnije u ovom predmetu da Pretresno vijeće donese presudu što je prije moguće. Potcrtao je to u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" Serž Bramerc (Serge Brammertz), glavni tužilac Haškog tribunala. Bramerc je za naš list govorio u trenutku kada se tenzije u cijelom regionu podižu zbog Šešelja, koji je paljenjem hrvatske zastave i odbijanjem da se vrati u Hag izazvao novi sukob na relaciji Zagreb - Beograd.
- Najvažnije u ovom predmetu jeste da Pretresno vijeće donese presudu što je prije moguće - rekao je Bramerc, odbijajući dalje komentirati slučaj Šešelja.
Dirnut hrabrošću
Nedavno ste boravili u trodnevnoj posjeti BiH, možete li nam reći kakve su Vaše impresije nakon brojnih susreta koje ste imali?
- Glavna svrha moje posjete BiH bilo je procesuiranje ratnih zločina od pravosudnih organa entiteta, koji imaju važnu ulogu u nacionalnoj strategiji za ratne zločine. Tako sam iskoristio priliku da se sastanem s predsjednicima vrhovnih sudova i tužiocima FBiH i RS. Razgovarali smo o podršci koju Tužilaštvo Tribunala već pruža pravosudnim organima entiteta, što obuhvata pristup našim bazama podataka, kao i o izazovima s kojima se oni susreću. Zbog toga sam posjetio i centre za edukaciju sudija i tužilaca u oba entiteta, s obzirom na to da oni omogućavaju da tužioci i sudije dobiju potrebnu obuku i vještine za uspješno procesuiranje predmeta ratnih zločina.
Kako se uvijek tokom boravaka u regiji nastojim sastati sa žrtvama, susreo sam se s predstavnicima udruženja žrtava u Novoj Biloj i u Banjoj Luci. Prihvatio sam i poziv da posjetim udruženja "Medica" Zenica i "Vive Žene" iz Tuzle kako bih saznao više o njihovom radu na podršci i njezi za žrtve. Dirnut sam hrabrošću i humanošću koje te organizacije stalno pokazuju tokom godina.
Nedavno je obznanjeno da sredstva za procesuiranje predmeta ratnih zločina za ovu godinu neće biti uplaćena BiH dok ne bude usvojena Strategija za reformu sektora pravde u BiH 2014.-2018. godine. Na taj način dovedeno je u pitanje procesuiranje određenog broja predmeta ratnih zločina. Kako to komentirate?
- Žalosno je što političko rukovodstvo nije ispunilo svoje obećanje da će usvojiti Strategiju za reformu pravosuđa. Javnost treba moći očekivati da odgovorne političke vođe ispune svoju obavezu, i to ne samo zato što je jasno da time što ne usvajaju tu strategiju društvo postaje manje sigurno. Predsjednici sudova i tužioci u razgovoru sa mnom izrazili su zabrinutost u vezi s rizicima da će biti manje istražitelja, tužilaca i sudija. Prema mom mišljenju, to bi, zaista, bio korak unazad.
Kako ocjenjujete saradnju sa BiH, odnosno njenim pravosudnim institucijama, mislite li da se čini dovoljno na procesuiranju predmeta ratnih zločina ili bi taj proces mogao teći brže i efikasnije?
- U procesuiranju ratnih zločina u BiH postignuti su stvarni uspjesi. Predmeti proslijeđeni iz Tribunala na osnovu pravila 11bis uspješno su završeni, a tužioci u BiH pokrenuli su jedan broj predmeta samostalno. Ali, kako sam izvijestio Vijeće sigurnosti u decembru, i dalje postoje otvorena pitanja, kao što je vođenje predmeta, koja treba riješiti. Više se može i treba uraditi.
Imate li nove pretpostavke kada bi optuženima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću trebale biti izrečene presude?
- Predsjednik Tribunala u decembru je izvijestio Vijeće sigurnosti da se presuda u predmetu „Karadžić" očekuje u oktobru 2015. godine, a presuda u predmetu „Mladić" nakon marta 2017. godine. Od tada se izvođenje dokaza obrane u predmetu „Mladić" odvija bez problema.
Otvoreno pitanje
Bliži se 20. godišnjica genocida u Srebrenici. U kojem je stepenu, prema Vašem mišljenju, zadovoljena pravda za strašne zločine u ovom gradu?
- Optužili smo 19 osoba koje su učestvovale u srebreničkom genocidu. Osamnaestorica su visokorangirane vođe koji su, prema našim argumentima, planirali, naredili i pomogli počinjenje zločina. Mnogi od njih već su osuđeni na dugotrajne kazne zatvora.
Karadžiću i Mladiću za te zločine upravo se sada sudi, iako su se pokušali skrivati od pravde tokom toliko mnogo godina. Iako nismo, a nismo ni mogli, krivično gonili sve one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici, pokazali smo da će oni koji počine genocid biti pozvani na odgovornost i kažnjeni.
Pravosuđa u regionu nastavljaju naš posao. Jedan broj predmeta već je završen u BiH, a još više ih je u toku. A samo prije nekoliko sedmica srpske vlasti uhapsile su osam osoba zbog učestvovanja u genocidu. Prema našem mišljenju, to je vrlo pozitivan razvoj događaja i pokazuje da se oni koji su odgovorni ne mogu više skrivati od pravde tako što će, jednostavno, prijeći granicu. Naravno, pravosudni proces nije završen. Više njih treba odgovarati za zločine koje su počinili.
Očekivanja žrtava
- Potpuno razumijem kritike koje izražavaju udruženja žrtava i prihvatam da pravosuđe i na nacionalnom i na međunarodnom nivou ne ispunjava uvijek njihova očekivanja.
Stvarnost je jednostavna: možete odlučiti da počinite zločin, ali niko ne postaje žrtva vlastitim izborom. Svaka pravosudna institucija treba slušati žrtve na svim stranama i ozbiljno razmisliti o njihovim kritikama. Žrtve nas podsjećaju da naš rad mnogo znači njima, njihovim porodicama, društvu.
http://www.bih-pravo.org
