Evropska BiH: Od velikog razočaranja do nove nade
Bosna i Hercegovina je u godini iza nas, gledano iz ugla Brisela, probudila nove nade. Uz svijest o mogućoj sopstvenoj naivnosti u Evropskoj uniji očekuju da bi BiH ovoga puta mogla prihvatiti ponovo pruženu ruku.
Kada su evrointegracije u pitanju, BiH je godinu iza nas počela baš kako je završila i prethodnu - razočaravajuće. Bosanskohercegovački političari su već na samom početku 2014. godine pokazali da su uzaludni bili svi prozivi iz Brisela na „buđenje“, „odrastanje“ i „uozbiljavanje“. Poslije još jednog u nizu neuspjelih sastanaka i nebrojanih sati razgovora sa bh. liderima komesar za proširenje Štefan File je u februaru najavio da se povlači iz pregovora o primjeni presude u slučaju Sejdić i Finci. Još jedan u nizu neuspjeha bh. političara da se dogovore oko pitanja koje je predstavljalo “ključ“ za dalji napredak došao je u trenutku kada su širom BiH građani na ulicama iskazivali nezadovoljstvo zbog katastrofalne ekonomske situacije u zemlji i jedne od najviših stopa nezaposlenosti u Evropi. Činilo se tada da se BiH iz perioda stagnacije pokrenula, ali putem u pogrešnom pravcu.
„Situacija je bila loša, ali sada je još teža“, izjavio je krajem februara predsjednik Odbora Evropskog parlamenta (EP) za saradnju sa jugoistočnom Evropom, Edvard Kukan: „Mislim da će biti još pokušaja od strane EU da pomogne bh. političarima, a i Brisel je frustriran jer jednostavno ne znamo šta da uradimo kako bismo ih ubijedili da se ponašalju kao državnici i lideri koji su, na prvom mjestu, odgovorni prema svojoj zemlji i narodu.“
Tu poruku ubrzo je u BiH lično donijela šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton. Ona je iz Sarajeva pozvala bh. političare da se odmaknu od etničkih podjela i da počnu da se bave interesima svih svojih građana, obećavši podršku EU politici koja vodi ostvarivanju boljeg života stanovnika BiH.
Za napredak BiH je dobila ocjenu „nula“
Suočene sa činjenicom da u BiH svaki peti stanovnik živi u siromaštvu, a da je put naprijed, odnosno prelazak zemlje preko mosta „od Dejtona ka Briselu“ potpuno blokiran, članice EU tokom 2014. godine razmatrale su mogućnosti nove strategije prema BiH. U Briselu su se tako prvo iz Zagreba i Ljubljane, a tokom godine i iz Berlina i Londona, mogla čuti upozorenja i prijedlozi da bi „kamen spoticanja“ u vidu primjene presude Sejdić i Finici trebalo, bar u ovom trenutku, ostaviti po strani i fokusirati se na druge reforme gdje je napredak moguć, ali i neophodan, kao što je ekonomska situacija i bazični koordinacioni mehanizam sa EU.
Međutim, pokretanje nove evropske inicijative prema BiH u velikoj mjeri bilo je odloženo, kako zbog evropskih tako i zbog izbora u BiH. U jesen 2014. godine BiH je dobila još jednu neprolaznu ocjenu kada je riječ o procesu evrointegracija. I ove godine redovni izvještaj Evropske komsije ukazivao je na činjenicu da je BiH napravila „nula“ napretka na svom evropskom putu. Na prvom mjestu kritikovan je nedostatak političke volje u zemlji u cilju sprovođenja neophodnih reformi. Naglašavajući da je za zemlju “kritično važno” da uspostavi efikasnu koordinaciju kako bi odgovorila na urgentne društveno-ekonomske reforme, odlazeći komesar za proširenje Štefan File je poslije izbora u BiH pozvao na što brže formiranje svih nivoa vlasti. “Samo novi politički zamah može da pokrene zemlju na putu evrointegracija“, bila je posljednja poruka koju je File poslao BiH sa mjesta komesara za proširenje.
Novi početak?
Izbori u BiH, kao i izbor nove šefice diplomatije EU Federike Mogerini i novog komesara za pregovore o proširenju Johanesa Hana, prema ocjeni Brisela, stvorili su uslove za novi i tako potreban „vjetar u leđa“ evrointegracijama BiH. Visoka evropska predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU odmah po stupanju na dužnost ocijenila je da je od zemalja u procesu evrointegracija situacija u BiH „najhitnija za rješavanje“. Već na prvom Savjetu ministara spoljnih poslova EU pod njenim predsjedavanjem razmatrala se nova evropska strategija za BiH. Mjesec dana kasnije, u decembru, šefovi evropskih diplomatija usvojili su „novi redoslijed starih koraka“ koji bi BiH trebalo da pokrenu iz evrointegracionog ćorsokaka. Pitanje primjene presude Sejdić i Finci je sa umjesto nekadašnjeg preduslova za početak nastavka evropskog puta BiH postalo dio tog procesa, a EU je od novoizabranih političkih lidera i institucija u BiH zatražila potpisivanje dokumenta kojim bi se obavezali na ispunjavanje reformi.
Ocijenivši da su bh. političari „prepoznali da je došlo vrijeme za posao“, komesar Johanes Han poručuje da je „nova situacija“ otvorila mogućnost za primjenu nove strategije: „Ovom strategijom ne napuštamo niti jedan od dosadašnjih uslova, već samo pravimo novi redoslijed koraka. Istovremeno, ojačaćemo i vezu između naše finansijske pomoći BiH i sprovedenih reformi u zemlji. Novac koji BiH dobija je značajan i daje za pravo međunarodnoj zajednici da očekuje nešto zauzvrat.“
U EU sada očekuju da bi do početka februara 2015. godine ključni politički igrači trebalo da stave svoj potpis na dokument koji bi trebalo da postane dio programa bh. vlade. U Briselu kažu da su potpuno svjesni činjenice da su i ranije postojali dokumenti i potpisi koji su ostali samo „mrtvo slovo na papiru“, ali isto tako dodaju da se nadaju da su i u BiH svjesni da bi ovo mogla biti posljednja šansa koja se ne smije propustiti.
https://epravo.ba/ - www.bih-pravo.org
Re: Evropska BiH: Od velikog razočaranja do nove nade
daoce krenut naprijed BiH!slobodan je napisao/la:super