Sezonski rad u BiH: Od ugostiteljstva do poljoprivrede
Postano: ned svi 10, 2015 7:06 pm
Dolazak toplijih mjeseci za sve nezaposlene otvara mogućnost bar sezonskog zapošljavanja. Kad je u pitanju region, radnici iz BiH najčešće rade na moru u Hrvatskoj i Crnoj Gori, mada Agencija za rad i zapošljavanje BiH ne raspolaže podacima koliko bh. građana radi u regionu sezonske poslove.
- Mi već više godina nismo dobili niti jedan oglas za sezonski rad, a najčešće poslodavci direktno kontaktiraju radnike koji su već obavljali sezonski rad. Iz ovog razloga, kao i zbog velikog broja ljudi koji odlaze na sezonski rad na osnovu dvojnih državljanstava, te tamo rade kao domaća radna snaga, teško je pratiti kretanje radnika. Međutim, nezvanične procjene kolega iz Crne Gore i Hrvatske govore da tokom ljetne sezone između 10.000 i 15.000 naših građana radi u Crnoj Gori, te između 20.000 i 30.000 u Hrvatskoj. Nažalost, na evidencijama nemamo nikakve promjene u kretanju tokom ovog perioda, a to je upravo iz navedenih razloga, kazali su nam u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Sporazumi
Što se tiče sporazuma o sezonskom zapošljavanju, Agencija je prošle godine inicirala sporazum o sezonskom zapošljavanju sa Republikom Hrvatskom, ali Vlada Hrvatske još nije dala zeleno svjetlo da se sporazum potpiše i počne implementirati.
- Što se tiče kvota, Crna Gora ima 23.400 radnih dozvola za strance za 2015, dok Hrvatska ima svega 1.730. Koliko će dobiti naši radnici, zavisi od poslodavaca i potreba na tržištu rada. Što se tiče traženih poslova, oni su uvijek dominantno u ugostiteljstvu (konobari, kuhari, sobarice), u građevinskoj industriji, te rjeđe u poljoprivredi, naglašavaju iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Iz Zavoda za zapošljavanje Republike Hrvatske dobili smo informaciju da su u Hrvatskoj u prva tri mjeseca 2015. najviše traženi radnici u turizmu u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i na malo, ukupno 9.464 radnika.
- U djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i trgovini na veliko i na malo zaposlene su 3.144 osobe s evidencije Zavoda, u ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 1.130 osoba, a najviše administrativno i pomoćno-uslužnoj djelatnosti - 309, prerađivačkoj industriji - 208 i poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu - 180, kažu u Zavodu te dodaju da su izvan mjesta prebivališta na sezonskim poslovima zaposlene 1.003 osoba, a samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i na malo 770 osoba.
U Zavodu za zapošljavanje Hrvatske nisu nam mogli odgovoriti na pitanje koliko se kreću primanja sezonskih radnika, kao ni da li ima radnika iz BiH koji na crno rade u Hrvatskoj.
Kad je u pitanju zapošljavanje stranaca, u Zavodu kažu kako stranac u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako Zakonom o strancima nije drugačije propisano, a dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje kvote i izvan nje.
Ugovori
Mada se sezonski rad uglavnom veže za susjedne zemlje i rad na moru, sezonskih poslova ima i u BiH. Tako prema riječima direktorice kompanije Sava Semberija Jagode Krsmanović, oni svake godine zapošljavaju minimalno 200 radnika u vrijeme branja paprika, a to je u augustu, septembru, oktobru.
- Nije teško pronaći sezonske radnike, za koje obezbijedimo ugovor o radu na određeno vrijeme i sve im isplatimo na vrijeme, istakla je Krsmanović.
Sezonskog rada ima i u Hercegovini, posebno u periodu branja grožđa. Sezonce zapošljava i kompanija Hepok.
- Uglavnom su to već poznati nam radnici, mada svake godine imamo i novih, jer u vrijeme branja grožđa u Hercegovini nije ni lako pronaći radnike, kazao nam je Sinan Nerzić iz Hepoka, dodajući da sezonskih radnika koje zaposle bude oko 100.
Međutim, Hepok je cijelu godinu otvoren i studentima i nudi im mogućnost sezonskog rada u vrijeme koje njima odgovara, odnosno kad nemaju obaveza na fakultetu.
Josip Nuić, vlasnik vinarije Nuić, također, svake godine ima potrebe za sezonskim zapošljavanjem radnika, ali naglašava kako bi država ovu oblast trebala bolje urediti.
Rad u Italiji
Vlada Italije objavila je poziv za prijavu sezonskih radnika u toj zemlji za 2015. Kako je navedeno na zvaničnoj stranici Ministarstva za unutrašnje poslove Italije, za sezonski posao mogu se prijaviti građani Albanije, BiH, Koreje, Egipta, Makedonije, Filipina, Gambije, Gane, Japana, Indije, Kosova, Maroka, Mauricijusa, Moldavije, Crne Gore, Nigera, Nigerije, Pakistana, Senegala, Srbije, Šri Lanke, Ukrajine i Tunisa.
U ovoj godini Italijani će zaposliti 13.000 sezonskih radnika koje će Ministarstvo za rad i socijalnu politiku raspodijeliti po radnim mjestima zavisno od potreba. Od navedene brojke, 1.500 radnih mjesta rezervisano je za radnike koji su ranije radili u Italiji ili već rade u ovoj zemlji.
- Mi već više godina nismo dobili niti jedan oglas za sezonski rad, a najčešće poslodavci direktno kontaktiraju radnike koji su već obavljali sezonski rad. Iz ovog razloga, kao i zbog velikog broja ljudi koji odlaze na sezonski rad na osnovu dvojnih državljanstava, te tamo rade kao domaća radna snaga, teško je pratiti kretanje radnika. Međutim, nezvanične procjene kolega iz Crne Gore i Hrvatske govore da tokom ljetne sezone između 10.000 i 15.000 naših građana radi u Crnoj Gori, te između 20.000 i 30.000 u Hrvatskoj. Nažalost, na evidencijama nemamo nikakve promjene u kretanju tokom ovog perioda, a to je upravo iz navedenih razloga, kazali su nam u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Sporazumi
Što se tiče sporazuma o sezonskom zapošljavanju, Agencija je prošle godine inicirala sporazum o sezonskom zapošljavanju sa Republikom Hrvatskom, ali Vlada Hrvatske još nije dala zeleno svjetlo da se sporazum potpiše i počne implementirati.
- Što se tiče kvota, Crna Gora ima 23.400 radnih dozvola za strance za 2015, dok Hrvatska ima svega 1.730. Koliko će dobiti naši radnici, zavisi od poslodavaca i potreba na tržištu rada. Što se tiče traženih poslova, oni su uvijek dominantno u ugostiteljstvu (konobari, kuhari, sobarice), u građevinskoj industriji, te rjeđe u poljoprivredi, naglašavaju iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Iz Zavoda za zapošljavanje Republike Hrvatske dobili smo informaciju da su u Hrvatskoj u prva tri mjeseca 2015. najviše traženi radnici u turizmu u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i na malo, ukupno 9.464 radnika.
- U djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i trgovini na veliko i na malo zaposlene su 3.144 osobe s evidencije Zavoda, u ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 1.130 osoba, a najviše administrativno i pomoćno-uslužnoj djelatnosti - 309, prerađivačkoj industriji - 208 i poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu - 180, kažu u Zavodu te dodaju da su izvan mjesta prebivališta na sezonskim poslovima zaposlene 1.003 osoba, a samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i na malo 770 osoba.
U Zavodu za zapošljavanje Hrvatske nisu nam mogli odgovoriti na pitanje koliko se kreću primanja sezonskih radnika, kao ni da li ima radnika iz BiH koji na crno rade u Hrvatskoj.
Kad je u pitanju zapošljavanje stranaca, u Zavodu kažu kako stranac u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako Zakonom o strancima nije drugačije propisano, a dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje kvote i izvan nje.
Ugovori
Mada se sezonski rad uglavnom veže za susjedne zemlje i rad na moru, sezonskih poslova ima i u BiH. Tako prema riječima direktorice kompanije Sava Semberija Jagode Krsmanović, oni svake godine zapošljavaju minimalno 200 radnika u vrijeme branja paprika, a to je u augustu, septembru, oktobru.
- Nije teško pronaći sezonske radnike, za koje obezbijedimo ugovor o radu na određeno vrijeme i sve im isplatimo na vrijeme, istakla je Krsmanović.
Sezonskog rada ima i u Hercegovini, posebno u periodu branja grožđa. Sezonce zapošljava i kompanija Hepok.
- Uglavnom su to već poznati nam radnici, mada svake godine imamo i novih, jer u vrijeme branja grožđa u Hercegovini nije ni lako pronaći radnike, kazao nam je Sinan Nerzić iz Hepoka, dodajući da sezonskih radnika koje zaposle bude oko 100.
Međutim, Hepok je cijelu godinu otvoren i studentima i nudi im mogućnost sezonskog rada u vrijeme koje njima odgovara, odnosno kad nemaju obaveza na fakultetu.
Josip Nuić, vlasnik vinarije Nuić, također, svake godine ima potrebe za sezonskim zapošljavanjem radnika, ali naglašava kako bi država ovu oblast trebala bolje urediti.
Rad u Italiji
Vlada Italije objavila je poziv za prijavu sezonskih radnika u toj zemlji za 2015. Kako je navedeno na zvaničnoj stranici Ministarstva za unutrašnje poslove Italije, za sezonski posao mogu se prijaviti građani Albanije, BiH, Koreje, Egipta, Makedonije, Filipina, Gambije, Gane, Japana, Indije, Kosova, Maroka, Mauricijusa, Moldavije, Crne Gore, Nigera, Nigerije, Pakistana, Senegala, Srbije, Šri Lanke, Ukrajine i Tunisa.
U ovoj godini Italijani će zaposliti 13.000 sezonskih radnika koje će Ministarstvo za rad i socijalnu politiku raspodijeliti po radnim mjestima zavisno od potreba. Od navedene brojke, 1.500 radnih mjesta rezervisano je za radnike koji su ranije radili u Italiji ili već rade u ovoj zemlji.
