Previše brze hrane vas može učiniti depresivnim i anksioznim
Postano: sri tra 01, 2015 9:43 am
Brza hrana se, pored toga što je ukusna, često čini kao jednostavno i praktično rješenje. Ipak, osim što će vam u nerazumnim količinama dati suvišne kilograme, kalorična i masna hrana koju jedemo "s nogu" može dovesti i do psiholoških poteškoća.
Nova studija objavljena u žurnalu Biological Psychiatry, a koju su proveli istraživači sa Louisiana State univerziteta pokazala je kako jedenje masne i kalorične hrane kao što su hamburgeri, hot dogovi i pomfrit može povećati rizik od depresije i drugih psihijatrijskih poremećaja.
Bakterije koje se nalaze u crijevima i čine sastavni dio crijevne mikroflore nazivaju se mikrobiomi, no promjena u njihovoj strukturi i količini, usljed određene prehrane, može utjecati na funkcije mozga, te način na koji se ponašamo.
U eksperimentu kojeg su proveli na laboratorijskim miševima, naučnici su životinjama normalne težine dali običnu hranu, no ubrizgali crijevne bakterije gojaznih miševa koje su hranili masnom i kaloričnom hranom. I iako miševi koji su normalno jeli nisu bili gojazni, imali su crijevne bakterije gojaznih miševa koji su se hranili masnom i kaloričnom hranom.
Kod njih je primijećena promjena u ponašanju - bili su anksiozniji i imali su slabije pamćenje, usljed čega su naučnici došli do saznanja kako crijevna flora i bakterije u crijevima u velikoj mjeri utječu na mozak i ponašanje.
I iako je studija obavljena isključivo na miševima, istraživači smatraju kako ovakav način prehrane, čak i ako je privremen povećava sklonosti ka iritabilnosti, depresiji, anksioznosti i rizik od mentalnih oboljenja.
Nova studija objavljena u žurnalu Biological Psychiatry, a koju su proveli istraživači sa Louisiana State univerziteta pokazala je kako jedenje masne i kalorične hrane kao što su hamburgeri, hot dogovi i pomfrit može povećati rizik od depresije i drugih psihijatrijskih poremećaja.
Bakterije koje se nalaze u crijevima i čine sastavni dio crijevne mikroflore nazivaju se mikrobiomi, no promjena u njihovoj strukturi i količini, usljed određene prehrane, može utjecati na funkcije mozga, te način na koji se ponašamo.
U eksperimentu kojeg su proveli na laboratorijskim miševima, naučnici su životinjama normalne težine dali običnu hranu, no ubrizgali crijevne bakterije gojaznih miševa koje su hranili masnom i kaloričnom hranom. I iako miševi koji su normalno jeli nisu bili gojazni, imali su crijevne bakterije gojaznih miševa koji su se hranili masnom i kaloričnom hranom.
Kod njih je primijećena promjena u ponašanju - bili su anksiozniji i imali su slabije pamćenje, usljed čega su naučnici došli do saznanja kako crijevna flora i bakterije u crijevima u velikoj mjeri utječu na mozak i ponašanje.
I iako je studija obavljena isključivo na miševima, istraživači smatraju kako ovakav način prehrane, čak i ako je privremen povećava sklonosti ka iritabilnosti, depresiji, anksioznosti i rizik od mentalnih oboljenja.
