Nakon šest vjekova: Osam svjetskih hagada na jednom mjestu
Postano: pon ožu 23, 2015 9:36 pm
Nakon šest vjekova: Osam svjetskih hagada na jednom mjestu, a sarajevska ostaje kući
Gradski historijski muzej Barcelone u četvrtak će otvoriti postavku koju čini osam španskih hagada, a među njima neće biti one najvrjednije – Sarajevske Hagade.
Po prvi put u 600 godina svjetski poznata izdanja Hagade nastala na teritoriji Španije za vrijeme 14. vijeka bit će sjedinjena u jedno mjesto, ali zbog niza razloga Hagada koja se danas nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu neće upotpuniti nadolazeći događaj.
Jedan od čelnih ljudi projekta, Josep Lluis Alay, kazao je kako uprkos velikim naporima Sarajevska Hagada neće doći u Barcelonu, a uglavnom zbog, kako kaže, "komplikovane situacije".
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić je za Klix.ba objasnio da Hagada ne smije izaći iz zgrade zbog problema koje ima sam Muzej, ali i zbog nekoliko pravnih razloga.
"Naš generalni stav je da se zbog problema u Zemaljskom muzeju Hagada ne može predstavljati na takvim događajima, a to je slično kao i sa slučajem Metropolitan muzeja prije godinu dana. Ne može se tražiti da Muzej daje usluge, a da ljudu ne primaju plate i da ne mogu raditi. Zemaljski muzej je zatvoren i to je, ponavljam, osnovni razlog što se takve i slične stvari ne organizuju. Naravno, postoji niz drugih razloga koji su pravne priroda te postoji pitanje osiguranja. Sve te hagade nisu iste vrijednosti ni kategorije, tako da je naša u mnogo specifičnijem položaju", rekao je Busuladžić.
Historičar Enver Imamović podsjeća da je Španija već jednom tražila posudbu Hagade, ali da se još za vrijeme Jugoslavije i pored odobrenja predomislila zbog visoke cijene osiguranja knjige. Dalje, Imamović je objasnio i pravne razloge što Sarajevska Hagada danas nije u Barceloni.
"Po muzeološkim pravilima koje je propisao UNESCO, ako je muzej van funkcije, iz njega ne može ništa izaći niti se u njega bilo šta može unijeti. On je dakle – mrtav! Iako se sve moglo organizirati, pravila nalažu drugačije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je propis da Hagada kao spomenik nulte kategorije ne smije ići izvan zemlje. On je dodao da je zapravo najveća šteta što niko, pa ni građani BiH ne mogu vidjeti Hagadu zbog situacije u Zemaljskom muzeju", podsjetio je Imamović.
Izlaganje knjiga u Barceloni trajat će od 26. marta do 6. jula, a među njima se nalaze hagade iz Barcelone, Cambridgea, Rylandsa, Modene, Graziana, Mocatte, Kaufmannova i Poblet Hagada.
Ove vrijedne knjige vjerskih molitvi inače se nalaze u muzejima u Londonu, Manchesteru, New Yorku i Budimpešti, a tamo su svoje mjesto našle nakon progona Jevreja iz Španije.
Gradski historijski muzej Barcelone u četvrtak će otvoriti postavku koju čini osam španskih hagada, a među njima neće biti one najvrjednije – Sarajevske Hagade.
Po prvi put u 600 godina svjetski poznata izdanja Hagade nastala na teritoriji Španije za vrijeme 14. vijeka bit će sjedinjena u jedno mjesto, ali zbog niza razloga Hagada koja se danas nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu neće upotpuniti nadolazeći događaj.
Jedan od čelnih ljudi projekta, Josep Lluis Alay, kazao je kako uprkos velikim naporima Sarajevska Hagada neće doći u Barcelonu, a uglavnom zbog, kako kaže, "komplikovane situacije".
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić je za Klix.ba objasnio da Hagada ne smije izaći iz zgrade zbog problema koje ima sam Muzej, ali i zbog nekoliko pravnih razloga.
"Naš generalni stav je da se zbog problema u Zemaljskom muzeju Hagada ne može predstavljati na takvim događajima, a to je slično kao i sa slučajem Metropolitan muzeja prije godinu dana. Ne može se tražiti da Muzej daje usluge, a da ljudu ne primaju plate i da ne mogu raditi. Zemaljski muzej je zatvoren i to je, ponavljam, osnovni razlog što se takve i slične stvari ne organizuju. Naravno, postoji niz drugih razloga koji su pravne priroda te postoji pitanje osiguranja. Sve te hagade nisu iste vrijednosti ni kategorije, tako da je naša u mnogo specifičnijem položaju", rekao je Busuladžić.
Historičar Enver Imamović podsjeća da je Španija već jednom tražila posudbu Hagade, ali da se još za vrijeme Jugoslavije i pored odobrenja predomislila zbog visoke cijene osiguranja knjige. Dalje, Imamović je objasnio i pravne razloge što Sarajevska Hagada danas nije u Barceloni.
"Po muzeološkim pravilima koje je propisao UNESCO, ako je muzej van funkcije, iz njega ne može ništa izaći niti se u njega bilo šta može unijeti. On je dakle – mrtav! Iako se sve moglo organizirati, pravila nalažu drugačije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je propis da Hagada kao spomenik nulte kategorije ne smije ići izvan zemlje. On je dodao da je zapravo najveća šteta što niko, pa ni građani BiH ne mogu vidjeti Hagadu zbog situacije u Zemaljskom muzeju", podsjetio je Imamović.
Izlaganje knjiga u Barceloni trajat će od 26. marta do 6. jula, a među njima se nalaze hagade iz Barcelone, Cambridgea, Rylandsa, Modene, Graziana, Mocatte, Kaufmannova i Poblet Hagada.
Ove vrijedne knjige vjerskih molitvi inače se nalaze u muzejima u Londonu, Manchesteru, New Yorku i Budimpešti, a tamo su svoje mjesto našle nakon progona Jevreja iz Španije.