Avatar
Lucky
Postovi: 162
Pridružen/a: ned stu 30, 2014 8:25 pm

Rusija i rusoljupci

Ime Rusije korijene vuče od etnonima Rus, grupe Varjaga koji su formirali Kijevsku Rusiju, a iz nje će, vremenom, da se diferenciraju tri slovenska naroda, Rusi, Bjelorusi i Ukrajinci.

Nastanak

U praistoriji, velike stepe današnje južne Rusije su bile stanište nomadskih stočara, a u periodu antike Pontska stepa je bila poznata pod imenom Skitija. Do kraja antike Sarmati su vladali ovim prostorima, a sa većim naseljavanjem istočnih Slovena otpočinje istorije Rusije, kada nastaje tada najveća evropska država Kijevska Rusija. Kultura Kijevske Rusije predstavlja simbiozu vizantijske kulture i kulture starih Slovena.


Kijevska Rusija je trajala od 9 do 13 vijeka, kada je uništen Kijev u najezdi Mongola. Najznačajnije ličnosti iz ovog perioda su knez Vladimir, njegov sin Jaroslav mudri (autor prvog pisanog slovenskog zakonika) i harizmatični Aleksandar Nevski, pobjednik u ratovima sa Šveđanima i tevtonskim krstašima.


Moskovska kneževina

Nakon uništenja Kijeva, tokom prve polovine 14-og vijeka se formira jaka moskovska kneževina koja etapno preuzima ruske gradove i oblasti od Mongola, da bi Ivan Veliki, 1480 godine potukao mongolsko-tatarsku vojsku i konsolidovao moskovsku državu koja će, nakon pada Konstantinopolja, sebe percipirati kao "Treći (i poslednji) Rim", što će ostati samoviđenje carističke Rusije sve do njenog sloma, 1917 godine.


Rusko carstvo

Rusko carstvo otpočinje sa Ivanom IV, poznatiji kao car Ivan Grozni koji je postao prvi ruski car (1547 g.). Peti vladar iz dinastije Romanov, Petar Veliki (1682-1725) izvršio je duboke reforme ruskog društva i Rusiju orijentisao prema zapadu, kulturno, ekonomski i politički. Na ušću Neve u Baltik je osnovao novu prestonicu, grad Petrograd (St. Petersburg).

Za vladavine Katarine Velike, (1762-1796) Rusija se proširila na Ukrajinu (nekdašnju Kijevsku Rusiju) i Krim. Napoleonova invazija na Rusiju (sa 700.000 vojnika) je bila prekretnica Napoleonovih ratova u kome je njegova vojska desetkovana. Na čelu Rusije je bio car Aleksandar I Romanov, a vojskom je komandovao znameniti general-feldmaršal Mihail Kutuzov. Invazija Napoleona i njegov debakl su ostavili veliki trag u ruskoj kulturi pa je jedno od najvećih djela svjetske književnosti inspirisano tom temom: "Rat i mir" - Lava Tolstoja.

U prvom svjetskom ratu, Rusija učestvuje na strani sila Antante, ali je dugotrajan rat doveo do građanske, februarske i komunističke, oktobarske rvolucije 1917 godine sa kojim je zbačena caristička vladavina, a Rusija postaje prva komunistička država - SSSR (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), 30. 12 1992 godine. Nakon smrti Vladimira Iljiča Lenjina 1924, državu preuzima Josif Visarionovič Staljin koji forsira brzu industrijalizaciju i plansku privredu.

22. juna 1941 nacistička Njemačka napada SSSR sa ciljem da osvoji Moskvu i porazi SSSR. Nakon početnih uspjeha, u zimu 1942-43, Nijemci doživljavaju strahovit poraz kod Staljingrada (Volgograda).

Ova bitka je bila prekretnica na "istočnom frontu" i za epilog je imala progon Nijemaca, prvo iz istočne Evrope, a potom pad Berlina i njemačku kapitulaciju.


Period poslije drugog svjetskog rata je obilježio tzv. "hladni rat" između bipolarnog podjeljenog svijeta. SSSR i sovjetska Rusija su postale druga sila koja je ovladala nuklearnim oružjem, prva šalje vještački satelit u kosmos ("Sputnjik" 1957) i prvog čovjeka u svemir (Jurij Gagarin, 1961).

Sedamdesete i osamdesete godine prošlog vijeka karakteriše ekonomska stagnacija koja se pokušala prevazići "perestrojkom" i "glasnošću", ali je epilog ovih procesa bio raspad SSSR-a na 15 nezavisnih republika. Pravni nasljednik SSSR-a postaje Ruska Federacija, koja ulazi u težak period tranzicije.

Dvadeset i prvi vijek RF (Ruskoj Federaciji, u daljnjem tekstu Rusija) donosi okončanje stagnacije i intenzivnu ekonomsku ekspanziju.

konomski rast je bio jedan od bitnih faktora u kreiranju populacione politike Rusije, koja je jedina evropska nacija (izuzev Albanaca) koja je uspjela da preokrene negativnu stopu prirodnog priraštaja. Štaviše, sustigla je i SAD.

Rusija je stalna članica Savjeta bezbjednosti OUN, članica G8, članica Šangajske organizacije za saradnju...

...te nizom multilateralnih i bilateralnih sporazuma igra aktivnu ulogu u kreiranju postmodernog svijeta koga ona vidi kao svijet sa više centara moći, multipolarni svijet.

https://epravo.ba/ - www.bih-pravo.org

Natrag na “Politika”